Metodološka objašnjenja
Izračunavanje indeksa diverzifikacije izvoza prikazanih na ovom sajtu zasnovano je na zvaničnim podacima preuzetim iz međunarodnih statističkih izvora, kao što su UN Comtrade, FAOSTAT, kao i iz podataka Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske (za izračunavanje indeksa koji se odnose na Republiku Srpsku).
Indeksi su izračunati u skladu sa dostupnošću podataka po zemljama i godinama, korišćenjem različitih klasifikacionih sistema i svih agregatnih nivoa: SITC (Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija), HS (Harmonizovani sistem), BEC (Široke ekonomske kategorije) i CPC (Centralna klasifikacija proizvoda).
*Napomena:
Broj svih mogućih izvoznih linija N korišćen je prilikom izračunavanja Tejlovog entropijskog indeksa, uključujući i njegovu normalizaciju. Ovi brojevi su preuzeti sa zvaničnog sajta UN Comtrade, i to za svaku godinu, svaku klasifikaciju (HS, SITC, BEC) i svaki agregatni nivo. U obzir su uzete i aktivne i neaktivne izvozne linije, kako bi se obuhvatio puni skup postojećih kodova za posmatrani period i time obezbedila metodološka ispravnost pri dekompoziciji i normalizaciji Tejlovog indeksa.
Merenje indeksa diverzifikacije izvoza
Prikazani indikatori diverzifikacije izvoza zasnovani su na standardnim ekonomskim metodama i preuzeti su iz relevantne naučne literature. Konkretno, metodologija izračunavanja Herfindahl-Hiršmanovog indeksa, Džinijevog indeksa i Tejlovog entropijskog indeksa prati pristup iz rada:
Cadot, O., Carrère, C., & Strauss-Kahn, V. (2011). Export diversification: what's behind the hump? Review of Economics and Statistics, 93(2), 590–605.
Dodatno, normalizacija Tejlovog entropijskog indeksa, kojom se ukupna vrednost indeksa skalira u rasponu od 0 do 1 u odnosu na broj izvoznih linija, nije deo pomenutog rada, već je primenjena radi lakšeg poređenja između zemalja sa različitim brojem izvoznih kategorija.
Normalizovani Herfindal-Hiršmanov indeks
Ovaj indikator definisan je kao normalizovani Herfindal-Hiršmanov indeks koncentracije proizvoda u robnom izvozu na nivou zemlje. Računa se prema sledećoj formuli:
Gde je:
- udeo izvozne linije k (sa količinom izvoza ) u ukupnom izvozu,
- broj izvoznih linija (bez oznaka za zemlju i godinu).
HHI je normalizovan tako da ima vrednosti između 0 i 1, gde:
- 0 označava potpunu diverzifikaciju izvoza,
- 1 označava potpunu koncentraciju izvoza u jednom proizvodu ili tržištu.
Džini indeks
Džini indeks predstavlja meru nejednakosti u distribuciji izvoza, kojom se procenjuje stepen koncentracije izvozne strukture. Računa se prema sledećoj formuli:
Gde je:
- — kumulativni udeli u izvozu
- — pojedinačni udeo linije u ukupnom izvozu
Vrednosti se takođe kreću između 0 (potpuna diverzifikacija) i 1 (maksimalna koncentracija).
Tejlov entropijski indeks (Theil, 1972)
Tejlov indeks koristi se za kvantifikaciju nejednakosti u distribuciji izvoza i računa se kao:
Gde je:
Tejlove komponente među-grupne i intra-grupne entropije
Zahvaljujući aditivnoj svojstvu, Tejlov indeks se može dekomponovati na:
- Intra-grupnu entropiju (within-groups component): nejednakosti unutar pojedinačnih grupa
- Među-grupnu entropiju (between-groups component): razlike između prosečnih vrednosti različitih grupa.
Ukupna vrednost je:
Među-grupna komponenta (engl. between-groups component) Tejlovog indeksa definiše se kao:
Intra-grupna komponenta (engl. within-groups component) Tejlovog indeksa definiše se kao:
Normalizacija Tejlovog indeksa
Radi mogućnosti poređenja među zemljama koje imaju različit broj izvoznih linija, Tejlov indeks se može normalizovati tako da poprima vrednosti u rasponu od 0 do 1 prema formuli:
gde je N ukupan broj mogućih izvoznih linija u posmatranoj klasifikaciji (uključujući i one koje nemaju izvoz).
Komponente between i within se tada ne normalizuju posebno, već se njihov relativni doprinos ukupnoj entropiji množi sa :